Klana

Raniju dob svoju, dok još ne znah za bol, provodih u mjestu imenom Klana gdje sunce kad izlazi k’o div izgleda – div od zlata; uspinjujući se plaho planinama obasjavajući duga kukuruzna polja. Sred polja tih križ bijeli razdvajajući svijeta dva, armije stabala i polja. Potoci ovdje teku nu onda kada bogovi plaču.

Prelijepo mjesto to je, okruženo brdima, raštrkani čučeć’ poput vijeća staraca, duge bijele pružajuć’ brade. Diktirajući sudbinu kao morima Posejdon. Skrila se tu i utvrda stara. Zakovana za kraj prometejskim okovima. Braneć’ davno, sjajno, hrabro, nepokorivo; slatku nam braneć’ slobodu.

One thought on “Klana

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting