Svakodnevnica jedne duse

[Ukupno: 0   Prosjek: 0/5]

znate li vi kako boli dusa

sta ako vam nikad sita bila nije

pa nema snage  snove da snije

dali ste se usudili ikad uplasit ju srecom

bez kucanja uletjeti  sa  plamtecom svijecom

pa ju oslijepite na kratko

jer ona se u ogledalu mraka krije

ko  covjekolika ribica  i nema ju svatko

onda ta svijetlost zvijezde

probudi cuvare te spilje

sto tamo se godinama gnijezde

krilima crnim  ugase luc

i mrak se prospe po dusi ko zuc

9 thoughts on “Svakodnevnica jedne duse

  1. Lijepi su bljeskovi plamena koji na trenutak obasjaju mrak duše. Daju joj varljivu sliku vanjskoga, drugačijeg, a ona ih upije i zatamni.Gore li i dalje nekim crnim plamenom. Pozdrav i sunčani dan ti želim. Da te zabljesne.

  2. Lijepo Duško naročito stih”dali ste se usudili ikad uplašit ju srećom”.Tako je to u životu malo sreće malo tuge,malo bljeska malo mraka.Pozdrav.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting