Stablo

[Ukupno: 0   Prosjek: 0/5]

Stablo anđelu nalik

Sa nebeska dva krila

I korjenitim nogama

Bez očiju, s modrim šupljinama između

Šuti nepomično u vrtu galame

Gledajuć’ na me

Plačuća mu gora nosi vremena ožiljke

A lišće mu uzbuđeno aureolu drži

Što uskoro će pasti niz njegov vrat

I mnoge su mu travke noge škakljale,

Al’ ono ne pozna smijeha

Sunce ga je svakom zorom ogrijalo,

Mjesec u suton uzbudio

A ono stoji

Stoji nepomično i pušta vjetru da se igra nježnom kosom mladoga lišća

I stoji u svojoj veličanstvenosti

Pazeći na zemlju

I ćuteći miris spokoja propupaloga dana

Miris oblaka u žurbi, miris pomiješanih zvukova

Miris čovjeka na putu, miris trenutno zalutale misli

Poput nebeskoga čuvara

Pamteći svaki detalj bivanja

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting