“Kornjača”

[Ukupno: 0   Prosjek: 0/5]

Dok kolona duga ispred mene maršira,
Koračam lagano (s licem ludila),
Tako me vide,kažu,trebam brže hodati,
Samo kornjače imaju tu privilegiju,
(Živjeti dugo…koračati sporo…)

I pitam se,
Zašto su im noge umorne,
Zašto im na licima ne vidim osmijehe,
I kako oni vide mene,
Ako nikad ne osvrću se…?!

Najvažnije je ne odreći se vlastite putanje,
(Rekoše mi kornjače),
Koje su se  jutros ponovo  osvrnule,
Putevi ne zavise od brzine,
Sve dok znaš kuda voziš se.

I nastavih da putujem (osvrćući se)…

 

 

9 thoughts on ““Kornjača”

  1. Filozofsko-angažirani pristup. Ljudi jure
    za moći, slavom,bogatstvom, užicima i nemaju vremena zastati, osvrnuti se, pogledati one koji imaju drukčiji stav o životu, one kojih brzina ne grize i koji imaju vremena promišljati život, umjetnost, filozofiju, sve divne stvari, jednom riječju-koji znaju živjeti puninu života. Pozdrav!

  2. nije važno odakle sam sve dok znadeš kuda putujem
    deralo me sedam mora gorka kora ljute nevolje
    to što brodi ne mogu da prevale čovjek umije…
    ali ti si to jako dobro napisala.
    Putevi ne zavise od brzine,
    Sve dok znaš kuda voziš se….bitno je da si na pravom putu:))
    bravo za Sanju koja još uvijek nije napisala ni jednu osrednju pjesmu:)))

  3. Put je cilj, a kojim tempom ko ide, ili juri je individualno, jer su zelje i prohtevi razlicitih vrednosti, neko je sa manje srecan, neko sa mnogo ne….lepo Sanja, pozdrav!

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting