Sigurno i polako

Sinoć sam gledao Dnevnik, nebitno na kojem programu, bitno je znati da lažu, svatko za svoju stranu.   Pa sam pogledao i sjednicu Sabora, tu moraš imati i lavor pored sebe, tolika hrpa prenemaganja i još plaćamo-da nas se kroz ekran jebe.   Imati želudac za tolika sranja, cere nam se u lice i kažu – vjerujta nama.   A ljudi ko ljudi, zavarat ih lako, obećaj im brda, ionako slabo pamte. Nakon izbora il’ bi se smij’o ili bi plak’o, i oni nas opet jebu, sigurno i polako.

The Need for Love

For The Love there is the need rare and precious feeling breed price is rising for it’s seed open heart, that’s all indeed With a small move of his brow God is helping love to grow don’t be late, stand in a row as best cure, just use it bro’ POTREBA ZA LJUBAVLJU Za ljubavlju potreba velika rijetkog, skupog osjećaja slika cijena raste sjemenu njezinu srce zgoli, kupi na brzinu Sa malenim migom srca čista Bog pomaže ljubav da izlista i ne časi i ti stoj u redu te ljubavi…

Tajkuni i demografska obnova

Hoću,neću,mogu,smijem, da sam močan ja ne krijem, odvjetnici za me rade, tajnice mi jaja glade.   Partneri mi i Država i Banka, a protivnici mi galame sa šanka, Odgovore ne dajem,jer pitanja ne trpim, kad mi kol’ko usfali, puno više drpim.   Boga se ne bojim,jer u meni je vrag, kažeš mi da sam gad, ja tebi da si smrad.   Tako mi se život vrti 24 sata, godinama nisam vidio ni rođena brata, Starcima nekad pošaljem piće i bombonjeru, odem malo pišat’, malo srat’, pa natrag u fotelju.  …

Nevjerništvo

Voljela bih sresti ovog čovjekova boga. Da vidim šta taj luđak stvara, Pa mu kažem da je i on crn, peder i “slobodan”, Ne mora više da se pretvara. Da mu kažem kakav je prevrtljivac. Pitala bih ga za koju naciju Balkana navija, Pitala bih Kur’an ili Tora, Zašto non stop takve stvari radi, Dobiva li neki procenat Da se i sam od tog pogladi po bradi. “Nikakav si autoritet” – ma rekla bih i zdravo. Tako bih ga razbješnjela, postao bi đavo, Neka i on malo vidi kako je…

Bezimena

U tišini ona čuči dok se cijeli svijet muči. Ali ne zna tišina da i u njoj čuči crna tmina.   Bolest ju je velika opsjela i mračna sudbina dospjela. Duboko se virus ukorijenio, nema tog lijeka koji bi joj budućnost promijenio.   Ali nova sjemena nose nadu, samo da ih ptice ne ukradu. Ali neće, hrabre i ponosne jedinke će nići i na najviše visine opet podići.   Neće ona svoje lice više kriti i nitko ju neće više biti. Oni što su od nje, uz nju će stati…

Mali susreti s radošću

Prokleti mi smo ljudi Ta šta nam drugo preostaje Radovat se trenu I tragu što za njim ostaje Kad uvidiš laži I pravila lažna sva Znaj da duša teši Makar i suzama Kad imaš tonu bezvrednoga Što okolina diktira Baciš ga u smeće I potrčiš za cvećem Sitne su radosti Što nikad kupit nećeš I kad počneš da kloneš Da smisla ovde nema Sjetiš se da svaki je tren Onaj što samo tebe čeka Da, sreća je nema Odbaci sve Pođi za svojom prazninom Udahni tu nevidljivu materiju I nikada…

SABESJEDNIK IZ AMERIKE

Washington, 2013. pričao je o zahir-strepnji i potom zatišje u krv mi ulio svjestan da nije izabrao pravog čovjeka nudeći na tabaku nešto što ličilo je na inat ogoljen i viđen opet nedorečen i netaknut odlučio sam ipak saslušati kad poče poče o Aziji o mržnji blizine a mene je tako mučila daljina Nermin Delić Iz zbirke “Rustemov Ah”, IK Kultura Snova, Zagreb, 2014.

2016.

I poslije mnogih dugih stoljeća dosanjan je san Hrvatskog proljeća, rođena je prva demokracija, al’ nestaje hrvatska nacija. Mjeri se ona u milijunima i tko će imati više na računima, važni su samo mito i korupcija kakav napredak, kakva reprodukcija! Samopovlaštenima samo smo broj koji ne pripada u njihov sloj, izrabljuju nas do gole daske i nikako da im spadnu maske. Ne postoji više empatije i sve je manje simpatije, više nitko nikoga ne voli glavno je da se u crkvi moli. Gušimo se od pelina i harača kruha nema…

NEDOREČENI SHAKESPEARE

Davno u nekim prošlim životima mi sanjali smo neke lucidne snove dok nam je mašta gradila kule nove. Živjela sam na Muswell Hillu i crvenim double-decker busom kružila londonskim ulicama u rijeci ugljičnog monoksida, a ti si bio izgubljen na East Endu. Susreli smo se čeznutljivo nostalgični na obali sivozelene Temze koja je usporeno i uporno tekla ka Sjevernom moru.  Poveo si me u Nacionalnu galeriju i u tišini divili se djelima starih majstora; obišli smo i veličanstveni dvodomni Parlament dok sa starog Towera otkucavao je Big Ben. Pregazili smo…

California dreaming

Sve sam suze isplakao totalno sam suh (a i nemam love)   jedan san prođe jedan san počne   iz snova u snove skačem plovim   kroz oblake pare tražeči ništa   (a od ničega ništa)   Neka slavlje počne !   Naputak F.F. filmskog kritičara : Ploveći nemirno kroz luke života F.F. često upada drugima u riječ s svojim izvrsnim poznavanjem francuskih “klasika”; najpoznatiji je po svojim gerilskim upadima na emisije javne televizije – pogotovo OTVORENO gdje njegovo iskreno poznavanje švedskog filma 50 tih uništava dnevno politične teme ,…

FONTANOGRAD

Na svakom trgu bijelog grada barem jedna nova fontana pada, kad sirotinja njegova izađe iz kmice imat će negdje umiti uprljano lice. Šumorenje vodoskoka umirit će raju i ona neće više uzaludno dizati graju, i te kaplje će prštat na sve strane u zaborav baciti sve kreatorove mane.  Uskoro će i jesenski izbori novi s jakim mlazom ostvaruju se snovi, i svaki će biti druge stranačke boje već prema tome kako na listi stoje. Treba uvijek ostavit’ alternativu i nikad staviti kartu na prvu, dobit će fontane i svoju pjesmu nalik…

NAŠ TRIJUMVIRAT

Našim trijumvirima jako je teško; ne mogu se dogovoriti tko je glavni, koji će na se staviti ordenje viteško i tko je od njih trojice baš onaj pravi. Svaki od njih želi biti diktator; optužuju jedni druge za prijevare i sebe uzvisuju kao idealan uzor, al’ neprestano i dalje nešto rovare. Potpalili su političku scenu postojeću i s njome usnulu Lijepu našu cijelu, poput Nerona u prvom stoljeću kad je zapalio Rim u svom bunilu. I gorio je Rim na sve strane kao i Hrvatska u ove krizne dane, oni…

Podstanaši

Na TV-u kao svakog dana, vijesti iz svijeta dolete, ništa veselo ne bjahu ni kruha ne donesu, ni utjehu, samo žudnju za bojim danom kojim I tako ljudi, podstanari, radna snaga silna samo to i ako mogu gledaju, jer šta, ništa gore od kruha da dobe, rukama i bolnim plečima zarađuju za se I svaka je ulica duga, duga, i sječe je crta, koju ne zovu napuštena pruga, tamo svakog dana vlak vozi, podstanaše u njihove radne kaveze A i kada prilika se pomili, ništa, sivo i tužno kao i…

PNUSKOK

Ukotvljeni, usidreni, ankorani, umrtvljeni sa gravitacijom vlastitom nacijom sa podjelama, um nam se slama i sa ljubavlju, što ne postoji sa mržnjom silnom, moji i tvoji I uvijek priča nanovo ista i domoljuba i komunista čiji je tata, čiju pratetku u jamu bacio na prapočetku čije odijelo ljepšeg je kroja dal’ zgrade INE ili AVNOJA A ljudi gladni bratstva i sloge ne mogu više bole ih noge bole ih ruke od silnog stresa od Remetinca, lažnih procesa Tita, Stepinca, medijskog Press-a spasi nas Bože dragi s nebesa spasi nas Bože,…