Jesenska

[Ukupno: 0   Prosjek: 0/5]

Daj mi tek čašu vina,
da ugrije me i smiri,

tek čašu vina u ovoj noći,
uz ove zvuke klavira,
uz ove stihove nježne…

Fali mi,fali samo gutljaj ljubavi…

Sanjam,pronaći ću je bilo gdje…

Možda u vinu,možda u zvucima klavira…

Možda u tvojoj pjesmi,možda ona pronađe mene…

Ko zna?

Ako ne probam,kako ću znati…

Daj mili,budi nježan i blag kao što si bio nekada
dok smo voljeli jedno drugo u oči gledati dugo…

Sjeti se mili,ti si bio neki drugi čovjek tada
i ja sam bila neka druga,neka djevojčica sa kosom boje zlata,
što se zaigrala ne misleći na vrijeme,na sate,na dane…

Sjeti se,jer ja zaboraviti ne mogu,
ni jeseni ni zime,ni smijeh ni aleje…

A nikako mili,ne pronalazim više ni jedan poznati pogled.
Ni dodir.Ni želju u tvojim očima.Niti žar u rukama.

Ne znam ni jesmo li to uopće ikada bili mi?
Ako jesmo,gdje smo?

Sklopim oči uz poeziju,kraj vatre  u kaminu,uz muziku,
uz čašu vina i nemam ni jedne suze na blijedom mom licu,tek
molim,molim za ljubav i vjeru.

Da u sebi još jednom pronađem tu istu dušu svoju,
zlatokosu djevu što ne mari za vrijeme,koja se ne boji
novog dana i onog što on nosi…

Da u sebi pronađem sebe…
A ljubav će tako lako tada naći mene.

 

 

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Subscribe without commenting